{"id":24,"date":"2014-01-25T18:11:06","date_gmt":"2014-01-25T18:11:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zegevege.com\/?page_id=24"},"modified":"2026-09-03T11:11:58","modified_gmt":"2026-09-03T11:11:58","slug":"program","status":"publish","type":"page","link":"https:\/\/www.zegevege.com\/?page_id=24","title":{"rendered":"Program"},"content":{"rendered":"\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

\"ZeGeVege<\/p>

<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
04. 9. 2026. Petak <\/div><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t<\/span>\n\n\t\t\t\t\t\t<\/summary>\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\t\t14:30 \u2013 14:45 Mirna Herman (Prava \u0161apa) \u2013 Specizam i aktivizam
15:00 \u2013 15:15 dr. sc. Suzana Marjani\u0107 \u2013 Ma\u010dke u slavenskim kulturama
15:30 \u2013 15:45 Ana \u0160pac \u2013 Tko ka\u017ee da nema vremena za veganstvo?
16:00 \u2013 16:15 mag. nutr. Maja Ljubas \u2013 Va\u017enost edukacije o biljnoj prehrani
16:30 \u2013 16:45 Laura Huzjak \u2013 Istina o mlije\u010dnoj industriji: \u0161to se krije iza mlijeka i sira
17:00 \u2013 17:15 dr. sc. Suzana Bedi\u0107, mag. phys. \u2013 Snaga uli\u010dnih akcija za \u017eivotinje
17:30 \u2013 17:45 Dora Sivka (Zelena Akcija) \u2013 Borba protiv megafarmi
18:00 \u2013 18:30 Michele Borzoni \u2013 Silent Springs<\/em>
19:00 nastup LeZbora
19:30 \u2013 19:45 Dorian Mati\u0107 \u2013 Feminizam bez granica vrste
20:00 \u2013 20:15 Ahmed Labban \u2013 Veganisam is a Fight For a More Just World<\/em>\n\t\t\t\t\t<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/details>\n\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
05. 9. 2026. Subota <\/div><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t<\/span>\n\n\t\t\t\t\t\t<\/summary>\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\t\t14:30 \u2013 14:45 Kaja Kajfe\u017e \u2013 Borba za \u017eivotinje kroz umjetnost
15:00 \u2013 15:15 Radomir Ostoji\u0107 \u2013 Razgovor koji povezuje
15:30 \u2013 15:45 Aleksandra \u0160\u0107epovi\u0107 \u2013 Za\u0161to je zona komfora na\u0161 najve\u0107i neprijatelj
16:00 \u2013 16:15 univ. bacc. biol. Nikolina Kanjer (Cruelty Free Biologist<\/em>) \u2013 Znanost bez okrutnosti
16:30 \u2013 16:45 Rea Polovina \u2013 Od \u017eelje do navike: kako prije\u0107i na veganstvo
17:00 \u2013 17:15 Ivana Mr\u010dela \u2013 Umjetnost u slu\u017ebi aktivizma za \u017eivotinje
17:30 \u2013 17:45 Kristina Lu\u010di\u0107 Andrijani\u0107 \u2013 Organski vrt kao po\u010detak samoodr\u017eivog \u017eivota
18:00 \u2013 18:15 Dragan \u0160urlan \u2013 Zdrav, fit, vitalan nakon 40-e
18:30 \u2013 18:45 Luka Savi\u0107 i Suzana Bedi\u0107 \u2013 Psi, ma\u010dke i veganska prehrana: mitovi, \u010dinjenice i znanost
19:00 \u2013 19:15 Goran Pejakovi\u0107 \u2013 Kako kvalitetnom i svjesnom komunikacijom zagovarati prava \u017eivotinja
19:30 \u2013 19:45 Anni Ramms \u2013 Activism for Animals Around the World<\/em>
20:00 \u2013 20:15 David Ramms \u2013 The Power of Social Media in Animal Rights Activism<\/em>\n\t\t\t\t\t<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/details>\n\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
06. 9. 2026. Nedjelja <\/div><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t<\/span>\n\n\t\t\t\t\t\t<\/summary>\n\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\t\t\t\t10:00 \u2013 10:15 Udruga Pobjede \u2013 Suosje\u0107anje kao pokreta\u010d promjene
10:30 \u2013 11:00 Luka Savi\u0107 i osniva\u010dica Sabanta<\/em> Tamara Vu\u010deti\u0107 \u2013 Nova ko\u017ea na biljnoj bazi: koliko smo zapravo napredovali?
11:15 \u2013 11:30 Marina Milkovi\u0107 \u2013 O sportu i veganstvu: osobno iskustvo aktivne veganke
11:45 \u2013 12:00 Sandra Krsnik \u2013 Zabrana pridnenih ko\u0107a
12:00 \u2013 12:15 Mladen Ergi\u0107 \u2013 Ekolo\u0161ka cijena na\u0161ih tanjura
12:30 \u2013 12:45 Katarina Zrno \u2013 Veganstvo kroz o\u010di jedne tinejd\u017eerice
16:00 \u2013 16:15 Sr\u0111an Jovanovi\u0107 \u2013 Gradski biljojed19:30 Nastup violinisti\u010dkog dua Shiva Beyond Sound\n\t\t\t\t\t<\/p>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/details>\n\t\t\t\t\t\t

\n\t\t\t\t\n\t\t\t\t\t
Opis programa <\/div><\/span>\n\t\t\t\t\t\t\t\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t\t<\/path><\/svg><\/span>\n\t\t<\/span>\n\n\t\t\t\t\t\t<\/summary>\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t
\n\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Mirna Herman (Prava \u0161apa) \u2013 Specizam i aktivizam<\/p>

Mirna Herman, osniva\u010dica i predsjednica udruge Prava \u0161apa, godinama spa\u0161ava napu\u0161tene, bolesne i ozlije\u0111ene ma\u010dke te im poma\u017ee prona\u0107i siguran i bri\u017ean dom. U svojem radu svakodnevno susre\u0107e \u017eivotinje koje trebaju pomo\u0107, za\u0161titu i razumijevanje, no njezino suosje\u0107anje ne zavr\u0161ava na ma\u010dkama i psima. Za Mirnu ne postoji opravdana razlika izme\u0111u \u017eivotinja koje volimo i nazivamo \u010dlanovima obitelji te onih koje dru\u0161tvo promatra kao hranu. Ma\u010dke, psi, svinje, krave, koko\u0161i i druge \u017eivotinje jednako osje\u0107aju bol, strah, sigurnost, privr\u017eenost i \u017eelju za \u017eivotom.<\/p>

Upravo ju je spoznaja o toj jednakosti potaknula da postane veganka i svoj aktivizam pro\u0161iri na sve \u017eivotinje, bez obzira na njihovu vrstu ili namjenu koju im je odredio \u010dovjek. U razgovoru s Mirnom dotaknut \u0107emo se karnizma \u2013 nevidljivog sustava vjerovanja zbog kojeg neke \u017eivotinje \u0161titimo i volimo, dok istodobno prihva\u0107amo iskori\u0161tavanje drugih. Govorit \u0107e o tome kako je povezala spa\u0161avanje \u017eivotinja s veganstvom, za\u0161to suosje\u0107anje ne bi trebalo biti selektivno te kako svatko od nas mo\u017ee preispitati nau\u010dene navike i postati dosljedniji u za\u0161titi \u017eivotinja. Mirnina poruka jednostavna je i sna\u017ena: ako prepoznajemo vrijednost \u017eivota jedne \u017eivotinje, mo\u017eemo je prepoznati i u svakoj drugoj.<\/p>

\u00a0<\/p>

dr. sc. Suzana Marjani\u0107 \u2013 Ma\u010dke u slavenskim kulturama<\/p>

Suzana Marjani\u0107, znanstvena savjetnica koja radi u Institutu za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu i jedna od urednica zbornika \u201eMa\u010dke u slavenskim kulturama\u201d, koji je uredila zajedno s Dejanom Ajda\u010di\u0107em, predstavit \u0107e ovu jedinstvenu knjigu u izdanju nakladni\u010dke ku\u0107e Durieux, koja ma\u010dku promatra kao mnogo vi\u0161e od \u017eivotinje ili omiljenog ku\u0107nog suputnika. Kroz razgovor \u0107e pokazati kako su ma\u010dke tijekom stolje\u0107a postale sna\u017ean kulturni simbol prisutan u mitovima, predajama, frazemima, knji\u017eevnosti, umjetnosti, medijima i svakodnevnom jeziku.<\/p>

Zbornik okuplja interdisciplinarne radove iz podru\u010dja lingvistike, etnologije, folkloristike, imagologije, novih medija i izvedbenih studija te donosi zanimljive poglede na to kako su slavenske kulture oblikovale predod\u017ebe o ma\u010dkama. Bit \u0107e rije\u010di i o vjerovanju u devet ma\u010djih \u017eivota, razlikama me\u0111u kulturama, povezanosti ma\u010daka s bo\u017eanstvima, no\u0107i, lovom i magijom te o tome kako su se kroz povijest stvarali pozitivni, ali i negativni stereotipi o njima. Razgovor \u0107e otvoriti pitanje za\u0161to su ma\u010dke toliko sna\u017eno prisutne u ljudskoj imaginaciji i \u0161to nam odnos prema njima govori o nama samima, na\u0161im strahovima, vjerovanjima i na\u010dinu na koji do\u017eivljavamo druge \u017eivotinje.<\/p>

\u00a0<\/p>

Ana \u0160pac \u2013 Tko ka\u017ee da nema vremena za veganstvo?<\/p>

Ana \u0160pac dugogodi\u0161nja je veganka, trenerica, studentica i vi\u0161estruka dr\u017eavna prvakinja u dizanju utega. Uz posao s punim radnim vremenom, redovite treninge, vo\u0111enje treninga, studiranje i brojne svakodnevne obaveze, pokazuje da je mit kako je veganstvo komplicirano, vremenski zahtjevno i da tra\u017ei sate planiranja obroka. Nakon prelaska na vegansku prehranu primijetila je br\u017ei oporavak, vi\u0161e energije i lak\u0161u izgradnju mi\u0161i\u0107ne mase, a njezini sportski rezultati ru\u0161e predrasude da su za snagu i vrhunske rezultate potrebne namirnice \u017eivotinjskog podrijetla. Na ZeGeVegeu podijelit \u0107e svoje iskustvo i pokazati kako veganstvo mo\u017ee biti jednostavno, prakti\u010dno i odr\u017eivo \u010dak i uz najzahtjevniji \u017eivotni tempo.<\/p>

\u00a0<\/p>

mag. nutr. Maja Ljubas \u2013 Za\u0161to je va\u017ena edukacija o biljnoj prehrani?<\/p>

O biljnoj prehrani u javnosti se jo\u0161 uvijek \u010desto govori kroz predrasude, zastarjele informacije i kontradiktorne tvrdnje. Upravo zato va\u017eno je da o ovoj temi govore stru\u010dnjaci koji poznaju njezine nutritivne, prakti\u010dne i dru\u0161tvene aspekte. Maja Ljubas, magistra nutricionizma specijalizirana za vegansku prehranu, govorit \u0107e o va\u017enosti kvalitetne i stru\u010dne edukacije, naj\u010de\u0161\u0107im zabludama vezanima uz biljnu prehranu te odgovornosti medija, institucija i stru\u010dnjaka u preno\u0161enju provjerenih informacija.<\/p>

Poseban naglasak bit \u0107e na prehrani djece i obitelji, nutritivno uravnote\u017eenim biljnim obrocima te potrebi da veganske opcije postanu dostupnije u vrti\u0107ima, \u0161kolama i drugim ustanovama. Razgovor \u0107e pokazati za\u0161to je biljna prehrana va\u017ena tema kada se govori o zdravlju, odr\u017eivosti, dostupnosti obroka i budu\u0107nosti prehrane.<\/p>

\u00a0<\/p>

Laura Huzjak \u2013 Istina o mlije\u010dnoj industriji: \u0161to se krije iza mlijeka i sira<\/p>

Koliko zapravo znamo o podrijetlu mlije\u010dnih proizvoda koje kupujemo? Za\u0161to se o povezanosti mlije\u010dne i mesne industrije tako malo govori? I mo\u017eemo li u\u017eivati u poznatim okusima bez iskori\u0161tavanja \u017eivotinja? Laura Huzjak na ZeGeVeGe festivalu govorit \u0107e o stvarnosti mlije\u010dne industrije i onome \u0161to se krije iza proizvoda koje mnogi svakodnevno konzumiraju bez puno razmi\u0161ljanja o tome kako se to na\u0161lo na njihovu stolu.<\/p>

U razgovoru \u0107e se osvrnuti i na sve bogatiju ponudu biljnih mlije\u010dnih proizvoda, od mlijeka i jogurta do sireva, vrhnja i deserata, koja pokazuje da danas postoji jednostavan izbor za sve koji \u017eele smanjiti patnju \u017eivotinja. Laura \u0107e posjetiteljima ponuditi jasan pogled na ono \u0161to se doga\u0111a iza zatvorenih vrata mlije\u010dne industrije i potaknuti ih da svakodnevnim izborima pridonesu stvaranju svijeta s manje iskori\u0161tavanja i patnje \u017eivotinja.<\/p>

\u00a0<\/p>

dr. sc. Suzana Bedi\u0107, mag. phys. \u2013 Snaga uli\u010dnih akcija za \u017eivotinje<\/p>

Suzana Bedi\u0107, dugogodi\u0161nja aktivistica za prava \u017eivotinja, predstavit \u0107e svoje iskustvo djelovanja u hrvatskom pokretu za prava \u017eivotinja i radu me\u0111unarodne inicijative We The Free, aktivne i u Zagrebu.<\/p>

Kroz mirne uli\u010dne akcije, razgovore s prolaznicima i prikazivanje stvarnosti \u017eivota \u017eivotinja, aktivisti poti\u010du ljude da preispitaju svoje navike i upoznaju se s veganstvom. Posebno mjesto u njihovu radu zauzima \u201eFilmski izazov\u201d, edukativni format koji otvara prostor za iskren razgovor, razmjenu iskustava i prve korake prema biljnoj prehrani. No njihov aktivizam ne zavr\u0161ava na ulici. We The Free radi i na povezivanju i ja\u010danju veganske zajednice te organizira dru\u017eenja i okupljanja vegana, radionice za aktiviste, pru\u017ea podr\u0161ku osobama koje tek prelaze na veganstvo i stvara siguran prostor za pitanja, razmjenu savjeta i me\u0111usobno ohrabrivanje.<\/p>

Suzana \u0107e govoriti o tome kako izgleda aktivizam licem u lice, \u0161to ljudima najvi\u0161e poma\u017ee da naprave promjenu, s kojim se izazovima aktivisti susre\u0107u i za\u0161to su jednako va\u017eni i javno djelovanje i sna\u017ena, povezana zajednica koja novim veganima pru\u017ea podr\u0161ku.<\/p>

\u00a0<\/p>

Dora Sivka (Zelena Akcija) \u2013 Borba protiv megafarmi<\/p>

Dora Sivka, predsjednica Zelene akcije, govorit \u0107e o jednoj od najva\u017enijih aktualnih okoli\u0161nih i dru\u0161tvenih borbi u Hrvatskoj: otporu izgradnji megafarmi pili\u0107a, klaonica i povezanih industrijskih postrojenja. Na \u010delu Zelene akcije nalazi se od 2024. godine, a u svojem radu povezuje okoli\u0161nu, dru\u0161tvenu i ekonomsku pravdu kroz aktivisti\u010dke, zagovara\u010dke i umjetni\u010dke forme.<\/p>

Zajedno s Prijateljima \u017eivotinja i lokalnim inicijativama iz tri \u017eupanije, me\u0111u kojima su i \u201eSi\u0161\u010dani ne \u017eele biti smetli\u0161\u0107ani\u201d, radi na povezivanju zajednica, informiranju javnosti i zaustavljanju projekata megafarmi, koji za sobom povla\u010de ozbiljne posljedice na okoli\u0161, zdravlje ljudi, lokalnu poljoprivredu, radni\u010dka prava i \u017eivote milijuna \u017eivotinja. U sklopu zajedni\u010dkog djelovanja organizirali su vi\u0161e prosvjeda, javnih okupljanja i istupa pred nadle\u017enim Ministarstvom, a pokrenuli su i putuju\u0107u izlo\u017ebu \u201ePrava cijena megafarmi\u201d.<\/p>

Dora \u0107e govoriti o tome kako je borba pojedinih mjesta prerasla u \u0161iri dru\u0161tveni pokret, za\u0161to se odluke o budu\u0107nosti lokalnih zajednica ne smiju donositi bez njihovih stanovnika te \u0161to je potrebno da se Hrvatska za\u0161titi od razvoja intenzivne industrije koju druge zemlje odbacuju.<\/p>

\u00a0<\/p>

Michele Borzoni \u2013 Silent Springs<\/p>

Talijanski fotograf Michele Borzoni predstavit \u0107e na ZeGeVege festivalu fotografski projekt Silent Springs, nastao u suradnji s fotografom Roccom Rorandellijem. Projekt je nastajao izme\u0111u 2021. i 2024. godine, a dokumentira klimatski aktivizam diljem Europe i djelovanje mladih ljudi koji se suprotstavljaju uni\u0161tavanju okoli\u0161a, iskori\u0161tavanju prirodnih resursa i izostanku ozbiljne politi\u010dke reakcije na klimatsku krizu.<\/p>

Kroz fotografije izravnih i disruptivnih akcija pokreta kao \u0161to su Extinction Rebellion, Code Rouge, Ende Gel\u00e4nde i Last Generation, autori prikazuju blokade infrastrukture, zauzimanje korporativnih prostora i druge oblike gra\u0111anskog neposluha kojima aktivisti zahtijevaju korjenite dru\u0161tvene i ekolo\u0161ke promjene. Projekt istodobno propituje sve izra\u017eeniju kriminalizaciju ekolo\u0161kih prosvjeda te represiju i stroge kazne s kojima se aktivisti suo\u010davaju.<\/p>

Naziv projekta nadahnut je znamenitom knjigom Rachel Carson Silent Springs iz 1962. godine, jednim od klju\u010dnih djela modernoga ekolo\u0161kog pokreta. Unato\u010d ozbiljnosti tema koje obra\u0111uje, projekt nosi i sna\u017enu poruku nade u promjene koje pokre\u0107u nove generacije.<\/p>

Uz razgovor s Micheleom Borzonijem, posjetitelji ZeGeVege festivala mo\u0107i \u0107e razgledati i prate\u0107u izlo\u017ebu \u010detiriju fotografija iz projekta Silent Springs, postavljenih na \u010detiri velika izlo\u017ebena postolja. Izlo\u017eba \u0107e dodatno pribli\u017eiti stvarnost suvremenog klimatskog aktivizma te otvoriti prostor za promi\u0161ljanje o ulozi pojedinaca, umjetnosti i gra\u0111anskog otpora u borbi za odr\u017eiviju i pravedniju budu\u0107nost.<\/p>

Uz izlo\u017ebu, Michele Borzoni predstavit \u0107e i knjigu Silent Springs, objavljenu u izdanju izdava\u010dke ku\u0107e Loose Joints, koja dodatno pro\u0161iruje i zaokru\u017euje istoimeni fotografski projekt. Knjiga je realizirana uz potporu programa Strategia Fotografia 2025, koji promovira Glavna uprava za suvremenu kreativnost talijanskog Ministarstva kulture, \u010dime je projektu pru\u017eena i va\u017ena institucionalna podr\u0161ka.<\/p>

Razgovor \u0107e se odr\u017eati na engleskom jeziku.<\/p>

\u00a0<\/p>

Nastup Le Zbora<\/p>

Kao prvi lezbijski, feministi\u010dki i antifa\u0161isti\u010dki zbor u regiji, Le Zbor od 2005. godine spaja umjetnost i aktivizam koriste\u0107i glas kao sredstvo otpora, solidarnosti i povezivanja.<\/p>

Pjevaju na strani marginaliziranih, potla\u010denih, izrabljenih, u\u0161utkavanih, odba\u010denih i zaboravljenih te svojim nastupima stvaraju prostor u kojemu se glasovi koji se \u010desto ne \u010duju mogu \u010duti sna\u017enije i zajedno.<\/p>

Ove godine svojim glasovima, energijom i porukama ispuniti \u0107e pozornicu ZeGeVeGe festivala i pridonijeti atmosferi pozitive, otvorenosti i aktivisti\u010dkog anga\u017emana koji festival njeguje.<\/p>

\u00a0<\/p>

Dorian Mati\u0107 \u2013 Feminizam bez granica vrste<\/p>

Aktivist i umjetnik Dorian Mati\u0107 na ZeGeVeGe festivalu govorit \u0107e o povezanosti feminizma i prava \u017eivotinja te otvoriti pitanje za\u0161to se borba protiv iskori\u0161tavanja i objektivizacije \u017eenskog tijela tako rijetko pro\u0161iruje i na \u017eenke drugih vrsta. Mlije\u010dna industrija, proizvodnja jaja i uzgoj \u017eivotinja za hranu u velikoj mjeri temelje se upravo na kontroli \u017eenskih reproduktivnih tijela: na prisilnom razmno\u017eavanju, oduzimanju potomaka i iskori\u0161tavanju sposobnosti \u017eenki da proizvode mlijeko i jaja.<\/p>

Mo\u017ee li feminizam biti dosljedan ako suosje\u0107anje i pravo na tjelesnu autonomiju zavr\u0161avaju na granici ljudske vrste? \u0160to povezuje seksizam i specizam te za\u0161to se tijela \u017eenskih \u017eivotinja \u010desto promatraju prvenstveno kroz njihovu uporabnu vrijednost? Mo\u017ee li borba za ravnopravniji i pravedniji svijet uklju\u010divati i one koje nemaju mogu\u0107nost same progovoriti protiv vlastita iskori\u0161tavanja?<\/p>

Dorian Mati\u0107 ponudit \u0107e pogled na feminizam koji svoje temeljne vrijednosti (slobodu, autonomiju, nenasilje i odbacivanje objektivizacije) ne ograni\u010dava samo na ljude. Umjesto suprotstavljanja razli\u010ditih borbi za prava, pokazat \u0107e kako se one mogu nadopunjavati i graditi \u0161iru kulturu suosje\u0107anja u kojoj ni\u010dije tijelo nije roba, neovisno o spolu ili vrsti.<\/p>


Ahmed Labban \u2013 Veganstvo je borba za pravedniji svijet<\/p>

Ahmed Labban profesionalni je MMA borac libanonskog podrijetla koji ve\u0107 godinama \u017eivi i trenira u Hrvatskoj, a ove godine je i za\u0161titno lice 18. ZeGeVege festivala. Veganstvo je odabrao prvenstveno zbog \u017eivotinja polaze\u0107i od ideje da se prava snaga ne pokazuje iskori\u0161tavanjem slabijih, nego njihovom za\u0161titom. Svojim primjerom povezuje sport, disciplinu, suosje\u0107anje i odgovornost te pokazuje da briga za \u017eivotinje nije pitanje slabosti, nego svjesnog i dosljednog izbora.<\/p>

Ahmed \u0107e govoriti o tome za\u0161to za njega veganstvo predstavlja borbu za pravedniji svijet i kako je do\u0161ao do odluke da \u017eivotinjske proizvode izbaci iz svojeg \u017eivota. Dotaknut \u0107e se odnosa snage i suosje\u0107anja, odgovornosti prema onima koji su ranjiviji od nas te pitanja za\u0161to \u017eivotinje, koje osje\u0107aju bol i strah i \u017eele \u017eivjeti, zaslu\u017euju biti uklju\u010dene u na\u0161u ideju pravednosti.<\/p>

Razgovor \u0107e se osvrnuti i na njegovo iskustvo veganske prehrane uz profesionalni sport, kao i na ru\u0161enje predrasuda da su meso i drugi \u017eivotinjski proizvodi nu\u017eni za snagu, izdr\u017eljivost i sportske rezultate. Ahmed \u0107e pokazati kako veganstvo za njega nije samo na\u010din prehrane, nego svakodnevna odluka da svojim izborima ne pridonosi patnji \u017eivotinja i da vlastitu snagu koristi kao glas za one koji se sami ne mogu zauzeti za sebe.<\/p>

Razgovor \u0107e se odr\u017eati na engleskom jeziku.<\/p>


Kaja Kajfe\u017e \u2013 Borba za \u017eivotinje kroz umjetnost<\/p>

Kako ilustracija i dizajn mogu prenijeti sna\u017enu aktivisti\u010dku poruku, potaknuti suosje\u0107anje i otvoriti teme o kojima se \u010desto \u0161uti? O tome \u0107e u razgovoru na pozornici ZeGeVegea govoriti hrvatska ilustratorica i dizajnerica Kaja Kajfe\u017e, poznata pod umjetni\u010dkim imenom \u201eIz Ptica\u201d. Kaja \u0107e predstaviti svoj rad na projektima Prijatelja \u017eivotinja, me\u0111u kojima su: ilustracije za autobiografsku slikovnicu \u201ePri\u010da sa sela\u201d, kampanja \u201eTra\u017ei se Kraljica\u201d, vodi\u010d \u201e(R)evolucija mesa\u201d i vizualno oblikovanje izlo\u017ebe \u201ePrava cijena megafarmi\u201d. U razgovoru \u0107e otkriti kako zahtjevne teme poput iskori\u0161tavanja \u017eivotinja i industrijske proizvodnje hrane pretvara u vizualne pri\u010de koje su istodobno emotivne, razumljive i poticajne. Bit \u0107e rije\u010di i o odgovornosti umjetnika, snazi ilustracije u mijenjanju dru\u0161tvenih stavova te o tome kako kreativnost mo\u017ee postati va\u017ean alat aktivizma i glas onih koji ga nemaju.<\/p>

\u00a0<\/p>

Radomir Ostoji\u0107 \u2013 Razgovor koji povezuje<\/p>

Radomir Ostoji\u0107, dugogodi\u0161nji vegan i aktivist za prava \u017eivotinja, ove godine na ZeGeVeGe festivalu govorit \u0107e o nenasilnoj komunikaciji unutar veganskog pokreta \u2013 o tome kako razgovarati, slu\u0161ati i graditi odnose \u010dak i kada postoje neslaganja, razli\u010diti pristupi aktivizmu ili sna\u017ene emocije.<\/p>

Dotaknut \u0107e se i vlastita \u017eivotnog puta prema veganstvu, od odrastanja u tradicionalnom okru\u017eenju i propitivanja nau\u010denih vrijednosti do odluke da svoj \u017eivot uskladi sa suosje\u0107anjem prema \u017eivotinjama. Na\u0161ao se i u jednoj sasvim novoj ulozi, ulozi oca, koja mu je otvorila dodatna pitanja o vrijednostima koje \u017eelimo prenositi djeci, odgovornosti, empatiji i na\u010dinu na koji vlastitim primjerom oblikujemo njihov odnos prema drugim ljudima i \u017eivotinjama.<\/p>

Kroz svoja iskustva u aktivizmu, organiziranju radionica i dru\u017eenja vegana, Radomir kontinuirano stvara prostor za povezivanje ljudi, razmjenu ideja i me\u0111usobnu podr\u0161ku. Na ZeGeVeGeu \u0107e otvoriti pitanja: kako ostati dosljedan svojim vrijednostima, a pritom ne izgubiti povezanost s ljudima; kako reagirati na kritiku, neslaganje i frustraciju bez produbljivanja sukoba; kako unutar veganske zajednice graditi kulturu me\u0111usobnog po\u0161tovanja i podr\u0161ke, ali i kako o veganstvu razgovarati s ljudima koji imaju potpuno druk\u010dije stavove?<\/p>

\u00a0<\/p>

Aleksandra \u0160\u0107epovi\u0107 \u2013 Za\u0161to je zona komfora na\u0161 najve\u0107i neprijatelj<\/p>

Ljudi su bi\u0107a navike. Od najranije dobi usvajamo obrasce prehrane, pona\u0161anja i razmi\u0161ljanja koje rijetko propitujemo jer nam se \u010dine normalnima, poznatima i sigurnima. Odrastamo u karnisti\u010dkom dru\u0161tvu u kojemu se jedenje \u017eivotinja podrazumijeva, dok se veganstvo \u010desto prikazuje kao velika, zahtjevna i neobi\u010dna promjena. No je li stvarna prepreka veganstvu jednostavno strah od izlaska iz poznatog? U razgovoru s dugogodi\u0161njom vegankom Aleksandrom \u0160\u0107epovi\u0107 otkrit \u0107emo kako nastaju navike, za\u0161to ih se tako te\u0161ko odri\u010demo i \u0161to nam mo\u017ee pomo\u0107i da napravimo promjenu koja je u skladu s na\u0161im vrijednostima. Bit \u0107e rije\u010di o izgovorima kojima opravdavamo ostanak u zoni komfora, unutarnjem otporu prema promjenama te o tome kako male i postupne odluke mogu prerasti u potpuno novi na\u010din \u017eivota.<\/p>

Aleksandra je savjetnica za veganstvo, poduzetnica, \u017eivotna trenerica, trenerica neurolingvisti\u010dkog programiranja (NLP), trka\u010dica i autorica kanala na YouTubeu \u201eZdravi Vegan\u201d, na kojemu dijeli prakti\u010dne recepte i pokazuje da veganska prehrana mo\u017ee biti ukusna, jednostavna i prilago\u0111ena svakodnevnom \u017eivotu. Kroz vlastito iskustvo, rad s ljudima i ljubav prema kuhanju pokazat \u0107e da izlazak iz zone komfora ne mora biti gubitak poznatog, nego prilika za otkrivanje boljih navika, novih okusa i suosje\u0107ajnijeg odnosa prema \u017eivotinjama.<\/p>

\u00a0<\/p>

univ. bacc. biol. Nikolina Kanjer (Cruelty Free Biologist) \u2013 Znanost bez okrutnosti<\/p>

Nikolina Kanjer je biologinja, komunikatorica znanosti i autorica profila @crueltyfreebiologist, posve\u0107enog znanosti, kozmetici bez okrutnosti i prakti\u010dnim izborima koji \u0161tite \u017eivotinje. Kroz svoj rad pribli\u017eava alternativne znanstvene metode, eti\u010dnu ljepotu, ekologiju i na\u010dine na koje svatko od nas mo\u017ee donositi odgovornije odluke u svakodnevnom \u017eivotu. Posebnu pozornost posve\u0107uje suvremenim metodama koje mogu zamijeniti pokuse na \u017eivotinjama poput organoida, tehnologije organa na \u010dipu i drugih naprednih modela relevantnijih za ljudsko zdravlje. Govorit \u0107e i o tome kako prepoznati cruelty-free proizvode, na \u0161to obratiti pozornost pri kupnji te za\u0161to oznake i tvrdnje proizvo\u0111a\u010da ponekad mogu biti zbunjuju\u0107e. Nikolina sura\u0111uje s Prijateljima \u017eivotinja, a u njihovo je ime i \u010dlanica Eti\u010dkog povjerenstva za pokuse na \u017eivotinjama, gdje sudjeluje u radu na pitanjima za\u0161tite \u017eivotinja kori\u0161tenih u tzv. znanstvene svrhe. Na predavanju \u0107e pokazati kako se znanje, znanost i svakodnevni izbori mogu povezati u \u017eivot s manje okrutnosti i vi\u0161e odgovornosti.<\/p>

\u00a0<\/p>

Rea Polovina \u2013 Od \u017eelje do navike: kako prije\u0107i na veganstvo<\/p>

Rea Polovina bavi se savjetovanjem o biljnoj prehrani i veganstvu te edukacijom, a na dru\u0161tvenim mre\u017eama kroz prakti\u010dne savjete i vlastito iskustvo pribli\u017eava biljnu prehranu i veganstvo. Vodi i mentorski program namijenjen veganima, vegetarijancima i svima koji to \u017eele postati.<\/p>

Rea \u0107e podijeliti i vlastito iskustvo prelaska na veganstvo, koje nije bilo linearno. Njezin prvi poku\u0161aj zavr\u0161io je brzo i neuspje\u0161no \u2013 nije znala odakle krenuti, nije bila ljubiteljica tofua ni mahunarki i nije znala \u010dime zamijeniti hranu koju je voljela. Iako joj je bilo stalo do \u017eivotinja i vjerovala je u eti\u010dnost svoje odluke, promjena joj nije dolazila lako.<\/p>

Govorit \u0107e o tome kako je s vremenom osvijestila vlastite otpore, strahove i rupe u znanju te shvatila da se ne mora usredoto\u010diti samo na izbacivanje \u017eivotinjskih namirnica. Umjesto toga po\u010dela je istra\u017eivati nova veganska jela, u\u010diti kako pripremiti tofu na ukusan na\u010din i otkrivati da mahunarke mogu postati namazi, burgeri, umaci, omleti, pa \u010dak i kola\u010di.<\/p>

Paralelno s otkrivanjem raznovrsnosti biljne prehrane smanjivali su se i njezini otpori, kao i koli\u010dina \u017eivotinjskih proizvoda na tanjuru. Rea \u0107e govoriti o tome kako netko postane vegan preko no\u0107i, dok je drugima potrebno vrijeme da se raskr\u010di put od \u017eelje do promjene \u2013 da se postupno razviju nove navike, otkriju novi okusi i produbi empatija prema \u017eivotinjama.<\/p>

Kroz vlastito iskustvo i mentorski rad pokazat \u0107e da ne postoji samo jedan ispravan put te da podr\u0161ka, znanje i prakti\u010dni koraci mogu pomo\u0107i svima koji \u017eele krenuti prema biljnoj prehrani i veganstvu, bez obzira na to gdje se trenuta\u010dno nalaze na tom putu.<\/p>

\u00a0<\/p>

Ivana Mr\u010dela \u2013 Umjetnost u slu\u017ebi aktivizma za \u017eivotinje<\/p>

Ivana Mr\u010dela je vizualna umjetnica, ilustratorica i izvanredna profesorica na modnom dizajnu na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu u Zagrebu, \u010diji rad ve\u0107 godinama povezuje umjetnost, dru\u0161tveni anga\u017eman i prava \u017eivotinja. Upravo je Ivana osmislila i ovogodi\u0161nji vizualni identitet ZeGeVege festivala stvaraju\u0107i upe\u010datljive \u017eivotinjske likove koji kroz humor, karakter i sna\u017ean vizualni jezik prenose poruke o veganstvu i na\u0161em odnosu prema \u017eivotinjama. Nedavno je osvojila i Grand Prix 61. Zagreba\u010dkog salona primijenjenih umjetnosti i dizajna za radove \u201eNa\u0161e sestre\u201d i \u201eTekstilna djeca\u201d, \u010dime je jo\u0161 jednom potvr\u0111ena snaga njezina umjetni\u010dkog pristupa dru\u0161tveno va\u017enim temama.<\/p>

Na ZeGeVegeu \u0107e govoriti o tome kako umjetnost mo\u017ee otvoriti teme koje ljudi \u010desto ne \u017eele vidjeti, probuditi empatiju i prenijeti aktivisti\u010dku poruku bez dugih obja\u0161njenja. Kako nastaje vizual koji istodobno privla\u010di pogled i poti\u010de na razmi\u0161ljanje? Mo\u017ee li na\u010din na koji ne\u0161to prikazujemo promijeniti na\u010din na koji gledamo \u017eivotinje i njihovu ulogu u na\u0161em dru\u0161tvu?<\/p>

Ivana \u0107e se osvrnuti i na svoje ranije radove posve\u0107ene pravima \u017eivotinja, me\u0111u kojima je projekt It is time to set them free, u kojemu je ru\u017ei\u010dastim ze\u010devima simboli\u010dno progovorila o \u017eivotinjama koje se koriste u laboratorijskim pokusima. Kroz razgovor \u0107e pokazati kako boja, humor, estetika i naizgled razigrani motivi mogu nositi vrlo ozbiljne poruke i potaknuti promjenu perspektive.<\/p>

\u00a0<\/p>

Kristina Lu\u010di\u0107 Andrijani\u0107 \u2013 Organski vrt kao po\u010detak samoodr\u017eivog \u017eivota<\/p>

Kristina Lu\u010di\u0107 Andrijani\u0107 je magistrica muzikologije, glazbena pedagoginja te istaknuta edukatorica na podru\u010dju vrtlarenja, permakulture i samoodr\u017eivosti. \u0160iroj javnosti poznata je pod nazivom svog brenda \u201eTeglica\u201d. Radi kao nastavnica u Glazbenoj \u0161koli u Novskoj. Iz Zagreba se s obitelji preselila na selo u okolici Novske, gdje sa svojim suprugom vodi obiteljsko imanje (SOPG) temeljeno na principima permakulture. Putem dru\u0161tvenih mre\u017ea dijeli svoje iskustvo \u017eivota na selu i rado poma\u017ee savjetima.<\/p>

Dr\u017ei predavanja i radionice o uzgoju hrane, o\u010duvanju sjemena, smanjenju otpada i su\u017eivotu s prirodom. Autorica je edukacije \u201eOrganski vrt \u2013 kako po\u010deti\u201d. Predsjednica je udruge za odr\u017eivo u\u010denje Tisa, putem koje kroz projekte i aktivnosti nastoji pokrenuti lokalnu zajednicu.<\/p>

Na ZeGeVeGe festivalu Kristina \u0107e pokazati kako upravo organski vrt mo\u017ee biti jedan od prvih i najkonkretnijih koraka prema samoodr\u017eivijem \u017eivotu. Govorit \u0107e o tome kako krenuti s vlastitim vrtom, kako uzgajati hranu u skladu s prirodom i za\u0161to za po\u010detak nisu potrebni ni veliko zemlji\u0161te ni savr\u0161eni uvjeti. Posjetitelji \u0107e saznati kako vlastitim rukama mo\u017eemo proizvesti barem dio hrane koju jedemo, smanjiti ovisnost o kupovnim proizvodima, stvarati manje otpada i istodobno graditi prisniji odnos s prirodom.<\/p>

\u00a0<\/p>

Dragan \u0160urlan \u2013 Zdrav, fit, vitalan nakon 40-e<\/p>

Dragan \u0160urlan je psiholog, trener fitnessa, za\u010detnik programa Fitness Bootcamp u Hrvatskoj i dugogodi\u0161nji promotor zdravog, fit veganskog na\u010dina \u017eivota. Kroz svoj rad povezuje tjelesnu aktivnost, zdrave navike, psihologiju i suosje\u0107anje prema \u017eivotinjama, a poznat je i kao reper IFEEL, koji u svojim pjesmama govori o pravima \u017eivotinja, te po gra\u0111anskoj inicijativi VEGAN THUGZ i stranici na Instagramu Vegan Food Croatia.<\/p>

Na ovogodi\u0161njem ZeGeVegeu govorit \u0107e o tome kako ostati zdrav, fit i vitalan nakon 40. i 50. godine \u017eivota. Sa sada\u0161nje 53 godine, vi\u0161e od 25 godina posve\u0107enih pomaganju drugima i nakon 14 godina veganstva, u razgovoru \u0107e se dotaknuti promjena koje dolaze s godinama, va\u017enosti redovite fizi\u010dke aktivnosti i vje\u017ebanja, stvaranja odr\u017eivih navika te na\u010dina na koji biljna prehrana mo\u017ee pridonijeti boljoj kvaliteti \u017eivota.<\/p>

Kako umanjiti negativne aspekte starenja tijela? Kako izbje\u0107i bolove i debljanje? Kako zadr\u017eati vitalnost i snagu kroz godine? Dragan \u0107e podijeliti svoja iskustva i prakti\u010dne savjete te pokazati da godine nisu prepreka za zdrav, aktivan i ispunjen \u017eivot.<\/p>

Dragan \u0160urlan<\/p>

https:\/\/linktr.ee\/zagrebbootcamp<\/p>

\u00a0<\/p>

Luka Savi\u0107 i Suzana Bedi\u0107 \u2013 Psi, ma\u010dke i veganska prehrana: mitovi, \u010dinjenice i znanost<\/p>

Mogu li psi i ma\u010dke dobiti sve \u0161to im je potrebno bez mesa i \u0161to o tome zapravo ka\u017ee znanost? Luka Savi\u0107, asistent na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, i dr. sc. Suzana Bedi\u0107, magistra fizike, dugogodi\u0161nja veganka i aktivistica za prava \u017eivotinja, na ZeGeVegeu \u0107e iz razli\u010ditih perspektiva otvoriti temu veganske prehrane pasa i ma\u010daka. Luka \u0107e predstaviti \u0161to je prona\u0161ao prou\u010davaju\u0107i dostupne znanstvene radove, dok \u0107e Suzana podijeliti i vlastito iskustvo \u017eivota sa svojom kujicom Zolom, koja se tako\u0111er hrani veganski i koja \u0107e im se pridru\u017eiti na pozornici.<\/p>

Luka nije veterinar ni specijalist za prehranu \u017eivotinja pa njegovi odgovori ne\u0107e biti veterinarsko savjetovanje, nego pregled dostupnih istra\u017eivanja i poku\u0161aj da se odvoje \u010dinjenice od \u010destih pretpostavki. Psi i ma\u010dke trebaju odre\u0111ene aminokiseline, vitamine, minerale i masne kiseline, no moraju li ti nutrijenti nu\u017eno dolaziti iz mesa? Koliko su dana\u0161nje potpune veganske hrane nutritivno pouzdane, \u0161to pokazuju istra\u017eivanja o zdravlju pasa, za\u0161to su ma\u010dke zahtjevniji slu\u010daj i gdje jo\u0161 uvijek jednostavno nemamo dovoljno podataka?<\/p>

Jedan od argumenata koji se \u010desto \u010duje jest da takva prehrana \u201enije prirodna\u201d. No prirodno nije uvijek isto \u0161to i dobro, kao \u0161to ni neprirodno nije automatski lo\u0161e. U prirodi, dodu\u0161e, nema ni inzulinskih pumpi, antibiotika ni operacija srca, a malo tko bi zbog toga predlo\u017eio da ih se odreknemo. Suvremena tehnologija omogu\u0107ava nam da proizvedemo i precizno dodamo nutrijente koji su nekada morali dolaziti iz odre\u0111enih \u017eivotinjskih izvora. Pitanje zato mo\u017eda nije samo: \u201e\u0161to bi pas ili ma\u010dka jeli u prirodi?\u201d, nego i mo\u017eemo li danas napraviti prehranu koja zadovoljava njihove potrebe bez uzgoja i ubijanja drugih \u017eivotinja, i koliko smo u tome ve\u0107 uspjeli?<\/p>

Suzanino iskustvo sa Zolom otvorit \u0107e i prakti\u010dnu stranu teme: kako izgleda svakodnevica psa na veganskoj prehrani, na \u0161to pritom treba obra\u0107ati pozornost i za\u0161to odluke o prehrani \u017eivotinje trebaju po\u010divati na nutritivnim potrebama, pra\u0107enju zdravstvenog stanja i provjerenim informacijama, a ne samo na pretpostavkama o tome \u0161to je \u201eprirodno\u201d.<\/p>

Razgovor \u0107e otvoriti i \u0161ire pitanje budu\u0107nosti odnosa ljudi i \u017eivotinja. Ako mo\u017eemo zamisliti budu\u0107nost u kojoj ni \u017eivotinje koje \u017eive s nama ne ovise o mesnoj industriji, mo\u017eemo li istodobno preispitati i samu ideju proizvodnje i kupovanja \u201eku\u0107nih ljubimaca\u201d? Oboje se protive kupovanju \u017eivotinja i njihovu uzgoju za tr\u017ei\u0161te \u201eku\u0107nih ljubimaca\u201d dok su skloni\u0161ta prepuna pasa i ma\u010daka koji ve\u0107 postoje i \u010dekaju dom. Ako ve\u0107 dijelimo \u017eivot s njima, mo\u017eda je najmanje \u0161to mo\u017eemo u\u010diniti \u2013 udomiti, ne kupovati, i tra\u017eiti na\u010dine da na\u0161a briga za jednu \u017eivotinju ne zahtijeva stradavanje mnogih drugih.<\/p>

\u00a0<\/p>

Goran Pejakovi\u0107 \u2013 Kako kvalitetnom i svjesnom komunikacijom zagovarati prava \u017eivotinja<\/p>

Goran Pejakovi\u0107 edukator je nenasilne komunikacije, medijator i motivacijski govornik koji se bavi na\u010dinima na koje komunikacija mo\u017ee povezivati ljude, smanjivati sukobe i otvarati prostor za stvarne promjene.<\/p>

Na ZeGeVeGe festivalu govorit \u0107e o tome kako prepoznati naj\u010de\u0161\u0107e izazove u komunikaciji i kako ih svesti na najmanju mogu\u0107u mjeru, posebno kada razgovaramo o temama koje izazivaju sna\u017ene reakcije.<\/p>

Poseban naglasak bit \u0107e na komunikaciji koja ne zatvara sugovornika, nego otvara mogu\u0107nost dijaloga. Kako govoriti o patnji \u017eivotinja bez optu\u017eivanja? Kako jasno izraziti ono \u0161to \u017eelimo poru\u010diti, a pritom pove\u0107ati \u0161anse da nas druga strana zaista \u010duje? Kako prepoznati vlastite potrebe i emocije te ih pretvoriti u konstruktivnu i u\u010dinkovitu poruku?<\/p>

Razgovor \u0107e biti posebno zanimljiv aktivistima i svima koji \u017eele uspje\u0161nije zagovarati prava \u017eivotinja, ali i svima koji \u017eele kvalitetnije komunicirati u svakodnevnom \u017eivotu. Goran \u0107e pokazati kako svjesna i nenasilna komunikacija mo\u017ee biti sna\u017ean alat za povezivanje, razumijevanje i stvaranje promjena koje vode prema svijetu s vi\u0161e suosje\u0107anja i manje nasilja.<\/p>

Anni Ramms \u2013 Aktivizam za \u017eivotinje diljem svijeta<\/p>

Anni Ramms me\u0111unarodna je aktivistica za prava \u017eivotinja s bogatim iskustvom u razli\u010ditim oblicima aktivizma i djelovanju unutar vi\u0161e organizacija za prava \u017eivotinja. Sa suprugom Davidom godinama sudjeluje u aktivisti\u010dkim inicijativama u razli\u010ditim zemljama povezuju\u0107i se s lokalnim zajednicama i ljudima koji rade na stvaranju svijeta s manje iskori\u0161tavanja i patnje \u017eivotinja.<\/p>

Anni \u0107e govoriti o iskustvima aktivizma za \u017eivotinje diljem svijeta, razli\u010ditim pristupima zagovaranju prava \u017eivotinja te o tome \u0161to mo\u017eemo nau\u010diti od aktivista i pokreta iz drugih zemalja. Dotaknut \u0107e se izazova s kojima se aktivisti susre\u0107u, ali i snage povezivanja, me\u0111usobne podr\u0161ke i razmjene iskustava me\u0111u ljudima koji dijele isti cilj.<\/p>

Razgovor \u0107e pokazati da borba za \u017eivotinje ne poznaje granice te da se, bez obzira na zemlju, kulturu ili na\u010din djelovanja, aktivisti diljem svijeta susre\u0107u sa sli\u010dnim pitanjima: kako doprijeti do ljudi, kako ih potaknuti na promjenu i kako dugoro\u010dno ostati motiviran u zagovaranju \u017eivotinja.<\/p>

Razgovor \u0107e se odr\u017eati na engleskom jeziku.<\/p>


David Ramms \u2013 Snaga dru\u0161tvenih mre\u017ea u aktivizmu za prava \u017eivotinja<\/p>

David Ramms me\u0111unarodni je aktivist za prava \u017eivotinja i kreator sadr\u017eaja koji se aktivizmom bavi puno radno vrijeme. Od 2018. godine svoj rad posve\u0107uje zagovaranju veganstva i prava \u017eivotinja kroz dru\u0161tvene mre\u017ee, videa, javne nastupe, intervjue i izravnu komunikaciju s gra\u0111anima. Njegovi sadr\u017eaji na dru\u0161tvenim mre\u017eama dose\u017eu velik broj ljudi, a samo njegovi videozapisi na YouTubeu ostvarili su vi\u0161e od 20 milijuna pregleda. Odr\u017eavao je i predavanja te radionice o u\u010dinkovitom veganskom aktivizmu u brojnim zemljama Europe i Azije.<\/p>

David \u0107e govoriti o tome kako dru\u0161tvene mre\u017ee mogu postati jedan od najsna\u017enijih alata za zagovaranje prava \u017eivotinja i odgovoriti na aktualna pitanja: Kako osmisliti sadr\u017eaj koji \u0107e ljudi zaista pogledati i podijeliti? Je li za u\u010dinkovit aktivizam va\u017enije imati velik broj pratitelja ili prona\u0107i na\u010din da poruka dopre do ljudi izvan ve\u0107 postoje\u0107eg veganskog kruga? Kako komunicirati o te\u0161kim temama na na\u010din koji privla\u010di pozornost, a istodobno ostaje usmjeren na \u017eivotinje?<\/p>

Na temelju dugogodi\u0161njeg iskustva stvaranja sadr\u017eaja David \u0107e pribli\u017eiti mogu\u0107nosti koje Instagram, YouTube, TikTok i druge platforme pru\u017eaju aktivistima te pokazati kako i pojedinac s mobitelom i dobrom idejom mo\u017ee pomo\u0107i da pri\u010da o \u017eivotinjama do\u0111e do tisu\u0107a ljudi.<\/p>

Razgovor \u0107e se odr\u017eati na engleskom jeziku.<\/p>

\u00a0<\/p>

Udruga Pobjede \u2013 Suosje\u0107anje kao pokreta\u010d promjene<\/p>

Predstavnici Udruge Pobjede, koja vodi Azil za pse u Osijeku, na ZeGeVeGe festivalu govorit \u0107e o tome kako suosje\u0107anje prema \u017eivotinjama mo\u017ee postati pokreta\u010d mnogo \u0161irih promjena \u2013 u odnosu prema \u017eivotinjama, hrani, okoli\u0161u i zajednici. Udruga je poznata po dugogodi\u0161njem radu na spa\u0161avanju, skrbi i udomljavanju napu\u0161tenih pasa te sna\u017enom uklju\u010divanju volontera i gra\u0111ana u stvaranje zajednice koja \u017eivotinje ne promatra kao problem, nego kao bi\u0107a kojima dugujemo odgovornost i za\u0161titu. Osje\u010dki Azil pritom je prepoznat po velikom broju udomljavanja i sna\u017enoj volonterskoj podr\u0161ci.<\/p>

Predstavnici Udruge Pobjede govorit \u0107e o tome kako se briga za \u017eivotinje ne mora zaustaviti samo na psima i ma\u010dkama te kako se vrijednosti suosje\u0107anja mogu prenijeti i na svakodnevne izbore. Upravo zato njihovi javni doga\u0111aji promoviraju vegansku i cruelty-free ponudu pokazuju\u0107i da okupljanja posve\u0107ena \u017eivotinjama mogu istodobno biti zabavna, uklju\u010diva i dosljedna poruci nenasilja.<\/p>

Razgovor \u0107e se dotaknuti i pitanja kako od pojedina\u010dne brige za jednu \u017eivotinju dolazimo do \u0161ire promjene u dru\u0161tvu, koliko u tome zna\u010de udomljavanje, volontiranje i edukacija te kako male svakodnevne odluke mogu \u0161iriti krug suosje\u0107anja. Kroz iskustvo rada Azila pokazat \u0107e da se promjene naj\u010de\u0161\u0107e ne doga\u0111aju odjednom, nego kroz mno\u0161tvo konkretnih postupaka kojima zajednica postupno postaje bolje mjesto za \u017eivotinje i ljude.<\/p>

\u00a0<\/p>

Luka Savi\u0107 i osniva\u010dica Sabanta Tamara Vu\u010deti\u0107 \u2013 Nova ko\u017ea na biljnoj bazi: koliko smo zapravo napredovali?<\/p>

Mo\u017ee li ono \u0161to ostane nakon proizvodnje piva i d\u017eina postati torba, jakna, cipela ili komad namje\u0161taja? Hrvatski Sabant pokazuje da mo\u017ee.<\/p>

Tamara Vu\u010deti\u0107, osniva\u010dica brenda Sabant i direktorica razvoja proizvoda u tvrtki Biotech Materials, i Luka Savi\u0107, asistent na Tekstilno-tehnolo\u0161kom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, na ZeGeVeGeu razgovarat \u0107e o novoj generaciji materijala koji otvaraju mogu\u0107nost mode bez \u017eivotinjske ko\u017ee.<\/p>

Ideja Sabanta krenula je upravo od Tamare, koja je jo\u0161 tijekom studija po\u010dela istra\u017eivati alternative \u017eivotinjskoj ko\u017ei i njihov neiskori\u0161teni potencijal. Nakon povratka u Zagreb, pogled na pivovaru u susjedstvu i velike koli\u010dine ostataka je\u010dmenog slada doveo je do pitanja mo\u017ee li otpad jedne industrije postati vrijedna sirovina druge. Iz tog pitanja nastali su Beer Skin\u2122 i kasnije Gin Skin\u2122, materijali koji koriste ostatke iz proizvodnje piva i d\u017eina, i daju im potpuno novi \u017eivot.<\/p>

Od prvih eksperimenata do stvarnog proizvoda put nije bio jednostavan. Trebalo je razviti formulaciju, prona\u0107i odgovaraju\u0107e proizvodne partnere, osigurati ulaganja, provesti istra\u017eivanja, prijaviti patent i na kraju uvjeriti modnu industriju da novi materijal mo\u017ee biti ne samo zanimljiva ideja nego i ozbiljna alternativa. Danas Sabant sura\u0111uje s dizajnerima, materijale proizvodi s partnerima u Italiji, predstavio ih je na me\u0111unarodnom sajmu Lineapelle u Milanu, a Beer Skin\u2122 i Gin Skin\u2122 koriste se za odje\u0107u, modne dodatke, obu\u0107u i interijere.<\/p>

Posebno je zanimljivo \u0161to Sabant ne poku\u0161ava samo zamijeniti \u017eivotinjsku ko\u017eu jo\u0161 jednom klasi\u010dnom sinteti\u010dkom imitacijom. U svoje materijale uvodi biljne ostatke koji bi ina\u010de zavr\u0161ili kao otpad, a prema njihovim navodima, proizvodni proces koristi oko 50 % manje plastike u odnosu na konvencionalni sinteti\u010dki materijal. To ne zna\u010di da je problem plastike potpuno rije\u0161en, ali pokazuje smjer razvoja u kojemu se istodobno mo\u017ee smanjivati kori\u0161tenje \u017eivotinja, iskori\u0161tavati postoje\u0107i otpad i postupno smanjivati ovisnost o fosilnim sirovinama.<\/p>

Upravo zato Sabant vrijedi do\u0107i poslu\u0161ati. Njihova pri\u010da nije zami\u0161ljena budu\u0107nost iz laboratorija, nego hrvatski primjer materijala koji je od ideje stigao do stvarne proizvodnje i modnih proizvoda. Pokazuje koliko smo ve\u0107 napredovali od vremena kada je alternativa \u017eivotinjskoj ko\u017ei gotovo automatski zna\u010dila polivinilklorid (PVC) ili poliuretan (PU) te koliko prostora jo\u0161 postoji za nove generacije biljnih, recikliranih i kru\u017enih materijala.<\/p>

Bit \u0107e rije\u010di i o tome koliko je veganska ko\u017ea danas prihva\u0107ena me\u0111u dizajnerima i potro\u0161a\u010dima, za\u0161to je va\u017eno razlikovati razli\u010dite vrste alternativa \u017eivotinjskoj ko\u017ei i mo\u017ee li razvoj tehnologije dovesti do materijala koji \u0107e jednog dana istodobno biti bez \u017eivotinja, s vrlo malo ili bez fosilne plastike, dugotrajan, reciklabilan i dovoljno kvalitetan za \u0161iroku primjenu. Moda bez \u017eivotinjske ko\u017ee vi\u0161e nije samo \u017eelja za budu\u0107nost; ona ve\u0107 postoji. Sabant pokazuje da mo\u017ee nastati upravo u Zagrebu, \u010dak i od onoga \u0161to je ju\u010der ostalo nakon \u010da\u0161e piva ili d\u017eina.<\/p>


Marina Milkovi\u0107 \u2013 O sportu i veganstvu: osobno iskustvo aktivne veganke<\/p>

Marina Milkovi\u0107, psihologinja i veganka, rekreativno se bavi triatlonom, \u0161to uklju\u010duje plivanje, tr\u010danje i bicikliranje. Govorit \u0107e o tome kako se veganska prehrana uklapa u aktivan \u017eivot i redovite treninge kod obi\u010dnih smrtnika kojima je to hobi uz sve ostale \u017eivotne obveze. Danas \u010desto nailazimo na influencere fitnessa \u010diji savjeti u prehrani uklju\u010duju primarno \u017eivotinjske proteine, a to ostavlja dojam da veganstvo i fizi\u010dka aktivnost ne idu zajedno. Marina \u0107e podijeliti vlastito iskustvo treniranja uz vegansku prehranu, \u010deste prepreke te ideje koje mogu olak\u0161ati aktivan veganski \u017eivot.<\/p>

\u00a0<\/p>

Sandra Krsnik \u2013 Zabrana pridnenih ko\u0107a<\/p>

Pridneno ko\u0107arenje jedna je od najdestruktivnijih ribolovnih metoda, a njegove posljedice posebno sna\u017eno poga\u0111aju i Jadransko more. O tome \u0107e na ZeGeVeGeu govoriti Sandra Krsnik, koja \u0107e upozoriti na jednu od najdestruktivnijih ribolovnih metoda \u2013 pridneno ko\u0107arenje. Ko\u0107e se vuku po morskom dnu i pritom uni\u0161tavaju osjetljiva stani\u0161ta, mrijestili\u0161ta i hranili\u0161ta brojnih \u017eivotinja. U mre\u017eama ne zavr\u0161avaju samo ciljane vrste, nego i rakovi, \u0161koljka\u0161i, bodljika\u0161i, kornja\u010de i mnoge druge \u017eivotinje, koje \u010desto budu odba\u010dene mrtve ili te\u0161ko ozlije\u0111ene. Sandra \u0107e govoriti o tome za\u0161to za\u0161ti\u0107ena morska podru\u010dja nemaju pravi smisao ako su u njima i dalje dopu\u0161tene destruktivne ribolovne prakse, za\u0161to su nam potrebne zone bez ribolova te \u0161to bi potpuna zabrana pridnenih ko\u0107a zna\u010dila za oporavak Jadrana. Razgovor \u0107e otvoriti i pitanje na\u0161e osobne odgovornosti: kako smanjenjem potra\u017enje za ribom i drugim morskim \u017eivotinjama mo\u017eemo pridonijeti o\u010duvanju mora, smanjenju uni\u0161tavanja morskog dna i za\u0161titi \u017eivota koji se krije ispod povr\u0161ine. Poruka je jasna: Jadran ne trebamo samo voljeti i posje\u0107ivati, nego ga i stvarno za\u0161tititi vlastitim izborima.<\/p>


Mladen Ergi\u0107 \u2013 Ekolo\u0161ka cijena na\u0161ih tanjura<\/p>

Ono \u0161to jedemo nije samo osobni izbor \u2013 to je i ekolo\u0161ki otisak. Proizvodnja hrane danas je jedan od najve\u0107ih pokreta\u010da klimatskih promjena, kr\u010denja \u0161uma, degradacije tla i gubitka bioraznolikosti. Za usporedbu: prema istra\u017eivanju Sveu\u010dili\u0161ta Michigan, proizvodnja klasi\u010dnog gove\u0111eg burgera stvara 10 puta vi\u0161e stakleni\u010dkih plinova, tro\u0161i 100 puta vi\u0161e vode i zauzima 14 puta vi\u0161e zemlji\u0161ta nego proizvodnja biljnog burgera.<\/p>

Mladen Ergi\u0107, glazbeni pedagog i dugogodi\u0161nji aktivist za prava \u017eivotinja, na ZeGeVeGe festivalu govorit \u0107e upravo o toj skrivenoj cijeni hrane \u2013 onoj koju ne vidimo na tanjuru, ali je pla\u0107amo kroz iscrpljena tla, presu\u0161ene izvore vode i sve ve\u0107i globalni pritisak na resurse.<\/p>

Mo\u017ee li promjena prehrane biti jedan od najjednostavnijih na\u010dina da pojedinac smanji vlastiti utjecaj na okoli\u0161? Ergi\u0107 \u0107e ponuditi konkretan pogled na povezanost hrane i ekologije te pokazati kako svakodnevnim odlukama mo\u017eemo pridonijeti o\u010duvanju prirodnih resursa i odr\u017eivijoj budu\u0107nosti.<\/p>


Katarina Zrno \u2013 Veganstvo kroz o\u010di jedne tinejd\u017eerice<\/p>

Katarina Zrno ima samo 17 godina, ali ve\u0107 je napravila korak za koji mnogima trebaju godine: odlu\u010dila je svoje suosje\u0107anje prema \u017eivotinjama pretvoriti u na\u010din \u017eivota i aktivizam. Na ZeGeVeGeu \u0107e govoriti o tome \u0161to ju je potaknulo da postane veganka kada je imala 16 godina, kako je izgledala ta odluka u svakodnevnom \u017eivotu i kako je na nju reagirala njezina okolina. Dotaknut \u0107e se odnosa s roditeljima, obitelji, prijateljima i vr\u0161njacima, pitanja koja naj\u010de\u0161\u0107e dobiva te nerazumijevanja i izazova s kojima se susre\u0107e kao mlada veganka. Govorit \u0107e i o tome kako je od osobne odluke do\u0161la do \u017eelje da aktivno govori o pravima \u017eivotinja te tako potakne i druge da preispitaju navike koje su im odmalena predstavljene kao normalne. Katarina \u0107e iz vlastitog iskustva pokazati koliko podr\u0161ka obitelji mo\u017ee biti va\u017ena, ali i kako razgovarati kada roditelji ili okolina ne razumiju odmah odluku o veganstvu. Kao pomo\u0107 mladima koji prolaze kroz sli\u010dne razgovore preporu\u010dit \u0107e i knjigu \u201eMama, tata, ja sam vegan\u201d. Razgovor \u0107e pokazati da godine nisu prepreka za zauzimanje stava, djelovanje i stvaranje promjene.<\/p>

\u00a0<\/p>

Sr\u0111an Jovanovi\u0107 \u2013 Gradski biljojed<\/p>

Sr\u0111an Jovanovi\u0107 voditelj je satiri\u010dne emisije Mentalno razgibavanje, koja kroz humor obra\u0111uje aktualna politi\u010dka, dru\u0161tvena i medijska zbivanja, te jedan od pionira stand-up komedije u Srbiji. Po obrazovanju je glumac, s bogatim iskustvom u kazali\u0161tu, na televiziji i filmu. Posljednjih mjeseci Mentalno razgibavanje s Markom Stepanovi\u0107em vodi iz studija u Ljubljani, nakon preseljenja u Sloveniju.<\/p>

No, posjetiteljima ZeGeVegea mo\u017eda \u0107e biti jo\u0161 poznatiji kao Gradski biljojed. Na istoimenom YouTube kanalu pokazuje da veganska kuhinja mo\u017ee biti jednostavna, raznolika, ukusna i zabavna, pripremaju\u0107i jela poput girosa, lazanja, tortilja i tofu kajgane.<\/p>

Sr\u0111an nije oduvijek bio vegan \u2013 dapa\u010de, danas se rado \u0161ali da je nekada bio veliki ljubitelj mesa i da je u po\u010detku zadirkivao suprugu kada je pre\u0161la na vegetarijanstvo, a zatim i veganstvo. Sr\u0111an i njegova obitelj godinama udomljavaju napu\u0161tene pse i ma\u010dke, a upravo ga je smrt jednog od njihovih pasa navela da preispita \u010dinjenicu da jedne \u017eivotinje voli i spa\u0161ava, a druge jede. Presko\u010dio je vegetarijanstvo i odmah postao vegan.<\/p>

Na ZeGeVegeu razgovarat \u0107emo sa Sr\u0111anom o tome kako je od nekoga tko se \u0161alio na ra\u010dun veganstva postao njegov veliki zagovornik, mo\u017ee li humor pomo\u0107i u ru\u0161enju predrasuda o veganima, a poku\u0161at \u0107emo saznati i jesu li vicevi o veganima smje\u0161niji prije ili nakon \u0161to postane\u0161 vegan. \ud83d\ude0a<\/p>

\u00a0<\/p>

Nastup violinisti\u010dkog dua Shiva Beyond Sound<\/p>

Na ZeGeVege sti\u017ee i Shiva Beyond Sound!<\/p>

Ovaj poseban violinisti\u010dki duo \u010dine Sho Akamatsu i Ivana Duvnjak Akamatsu, magistri violine, dok je Ivana i magistrica solo pjevanja. Sho je \u010dlan Zagreba\u010dke filharmonije i simfonijskog orkestra Liechtenstein. Na ZeGeVegeu \u0107e izvesti vlastite aran\u017emane za dvije violine poznatih djela klasi\u010dne glazbe \u2013 od Vivaldijevih Godi\u0161njih doba do prepoznatljivih simfonijskih tema i koncertnih djela. \ud83c\udfb6<\/p>

Do\u0111ite, prepustite se zvuku dviju violina i u\u017eivajte u vrlo vrlo posebnom nastupu! \ud83d\udc9a\ud83c\udfbb<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/details>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Pro\u010ditajte i preuzmite bro\u0161uru ZeGeVege festivala 2026<\/a>.<\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t

\n\t\t\t\t\t
\n\t\t\t\t
\n\t\t\t\t\t\t\t\t\t

Arhiva<\/b><\/h1>

Program 2025.<\/a>
Program 2024.<\/a>
Program 2023.<\/a>
Program 2022.<\/a>
Program 2021.<\/a>
Program 2019.<\/a>
Program 2018.<\/a>
Program 2017.<\/a>
Program 2016.<\/a>
Program 2015.<\/a>
Program 2014.<\/a>
Program 2013.<\/a>
Program 2012.<\/a>
Program 2011.<\/a><\/p>\t\t\t\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t\t\t<\/div>\n\t\t","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

04. 9. 2026. Petak 14:30 \u2013 14:45 Mirna Herman (Prava \u0161apa) \u2013 Specizam i aktivizam15:00 \u2013 15:15 dr. sc. Suzana […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"parent":0,"menu_order":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","template":"","meta":{"site-sidebar-layout":"default","site-content-layout":"","ast-site-content-layout":"default","site-content-style":"default","site-sidebar-style":"default","ast-global-header-display":"","ast-banner-title-visibility":"","ast-main-header-display":"","ast-hfb-above-header-display":"","ast-hfb-below-header-display":"","ast-hfb-mobile-header-display":"","site-post-title":"","ast-breadcrumbs-content":"","ast-featured-img":"","footer-sml-layout":"","ast-disable-related-posts":"","theme-transparent-header-meta":"","adv-header-id-meta":"","stick-header-meta":"","header-above-stick-meta":"","header-main-stick-meta":"","header-below-stick-meta":"","astra-migrate-meta-layouts":"default","ast-page-background-enabled":"default","ast-page-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-5)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"ast-content-background-meta":{"desktop":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"tablet":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""},"mobile":{"background-color":"var(--ast-global-color-4)","background-image":"","background-repeat":"repeat","background-position":"center center","background-size":"auto","background-attachment":"scroll","background-type":"","background-media":"","overlay-type":"","overlay-color":"","overlay-opacity":"","overlay-gradient":""}},"footnotes":""},"class_list":["post-24","page","type-page","status-publish","hentry"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/24","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/page"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=24"}],"version-history":[{"count":162,"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/24\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":5106,"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/pages\/24\/revisions\/5106"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.zegevege.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=24"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}